15lis./17

Sveta misa kraj kapele Gospe Lurdske u Gabrovcu

Subotnji hod Marijinim mjesecom listopadom nastavili smo u subotu, 14. listopada, u Gabrovcu, gdje smo proslavili svetu misu kraj kapelice Gospe Lurdske. Ta je kapela podignuta 2008. godine, povodom 150. obljetnice ukazanja Blažene Djevice Marije u Lourdesu, na inicijativu sinova Josipe Vnučec, koja je bila velika štovateljica Gospe Lurdske. Razmatrali smo slavna otajstva krunice, a onda smo zajednički izmolili jednu deseticu krunice. Mještani su pripremili i zakusku, pa je druženje uz jelo, piće i glazbu potrajalo do večernjih sati.
Sljedeće subote hod mjesecom listopadom nastavljamo u Gorjakovu, gdje ćemo svetu misu slaviti u 17 sati.
Hvala svima koji su se uključili u organizaciju proslave u Gabrovcu!

02lis./17

Proštenje u sopotskoj kapeli sv. Mihaela

U sopotskoj kapeli proslavili smo u petak, 29. rujna, svetkovinu sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela. Misno slavlje uveličao je pregradski župnik, vlč. Ivan Mikec, a predvodio ga je župnik Župe sv. Petra iz Prišlina, vlč. Damir Ivanek.

– Ime Mihael znači „Tko je kao Bog“. Nitko. Makar ljudi u današnjem suvremenom svijetu misle, pogotovo svjetski moćnici. Zadnjih tjedana slušamo kako se spremaju velike borbe – Amerika protiv Koreje, možda se umiješa i Rusija, možda se umiješa cijeli svijet. Svi moćnici misle da u rukama imaju sve, da su kao bogovi. Ali tu stoji arkanđeo Mihael, koji im želi reći: „Nitko nije kao Bog. I vama će netko presuditi, nagradit će vas Bog po djelima vašim“. On nas poziva na svoju stranu, na stranu dobra, u borbi protiv svakoga zla u svijetu, ali i borbu protiv zla u našem srcu i protiv zla oko nas. Stoga, braćo i sestre, Bog s nama i mi s njime, slavit ćemo veliku pobjedu, ako ustrajemo na njegovoj strani. Budimo sigurni, s njime ćemo i pobijediti – rekao je vlč. Ivanek.

Po završetku svete mise, vjernici su obišli oko oltara, a zatim je održano prigodno druženje ispred crkve, uz jelo i piće koje su pripremili stanovnici Sopota, Višnjevca i Pavlovca.

13ruj./17

Godišnja proslava posvete crkve

U utorak, 12. rujna, svečano smo proslavili 304. obljetnicu posvete naše crkve Majke Božje Vinagorske, koju je 1713. godine kao kapelu desinićke župe posvetio senjski biskup Adam Benedikt Rattkay, potomak velikotaborskih Rattkayja. Toga se dana ujedno slavi i blagdan Imena Marijina, koji se spominje 1513. godine kao mjesni blagdan u španjolskoj biskupiji Cuenca, a potom se proširio na cijelu Španjolsku i Napuljsko kraljevstvo. Papa Inocent XI. proširuje ga na cijelu Crkvu i to kao “dan pobjede”, na spomendan velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beča 1683. godine.
Svečano misno slavlje predvodio je pregradski župnik, vlč. Ivan Mikec, koji je u svojoj propovijedi potaknuo župljane da zahvaljuju Bogu što na svome bregu imaju veličanstveni hram, u koji već tri stoljeća naraštaji Vinagorčana, kao i brojni hodočasnici, dolaze kako bi pronašli utjehu, zahvalili Bogu na milosti, molili oproštenje za grijehe, ali i kako bi primili svete sakramente.
Na kraju svete mise zazvali smo Duha Svetoga za novu školsku godinu.
Uz vlč. Mikeca i domaćeg župnika, vlč. Gerecija, svečano misno slavlje uveličali su i vlč. Franc Strašek, župnik Župe sv. Eme iz slovenskog Podčetrka, vlč. Franjo Mezak, župnik iz Desinića i vlč. Josip Firšt, župnik iz Taborskog.
Po završetku svete mise, vjernici su tradicionalno obišli oltar Majke Božje Vinagorske.

29kol./17

Uz nastup ŽVS-a „Sotelia“, završile „Vinagorske ljetne večeri“

Manifestaciju „Vinagorske ljetne večeri“ uspješno smo priveli kraju, koncertom Ženskog vokalnog ansambla „Sotelia“ iz Huma na Sutli, u idiličnoj atmosferi terase samostana, podno zidina crkve Majke Božje Vinagorske. ŽVA „Sotelia“ djeluje u KUD-u Rikarda Jorgovanića od 2006. godine, a u tih desetak godina postao je jedan od vodećih vokalnih skupina koje djeluju na području Hrvatskog zagorja, ali i šire. U tom su razdoblju dva puta proglašene najboljim vokalnim sastavom u Hrvatskoj na smotrama malih vokalnih sastava. Članice „Sotelije“ prošle su godine dobile i općinsku nagradu Huma na Sutli, koja se dodjeljuje za osobite zasluge u razvoju društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti od posebnog značaja za Općinu. Za njihov veliki uspjeh, posebno je zaslužan umjetnički voditelj Siniša Miklaužić. Članice „Sotelije“ do sada su izdale i dva nosača zvuka na kojima su obrade kajkavskih pjesama te pjesme na humskom izričaju. Na vinagorskoj pozornici pod zvijezdama, publiku su očarale svojim izvedbama pjesama.

Prethodnih nedjeljnih večeri vinagorska je publika imala prilike uživati i u nastupu Ženskog vokalnog sastava „Ratkajke“, Ansambla Kajtoneri i Darija, Martine i Danijele Bat.

S krajem ljeta, završio je i naš kulturno – glazbeni program na terasi samostana. Hvala svima koji su posjetili manifestaciju i vidimo se iduće godine, nadamo se, u još većem broju.

20kol./17

Na „Vinagorskim ljetnim večerima“ nastupili Ansambl Kajtoneri te Dario, Danijela i Martina Bat

Manifestacija „Vinagorske ljetne večeri“ kroz protekle je dvije nedjelje svojim posjetiteljima pružila bogat zabavno – kulturni program na terasi samostana na Vinagori. U nedjelju, 13. kolovoza, radosne zvuke donijeli su članovi Ansambla Kajtoneri.

Ansambl Kajtoneri djeluje sedam godina. Njeguje tradicionalnu zagorsku glazbu kojoj daje čar oberkreiner zvuka s naglaskom na zvuk frajtonerice. Ansambl se već predstavio na raznim festivalima, a na ovogodišnjem Loborfestu osvojili su nagradu za najbolji tekst, za pjesmu „Mamica“, čija je autorica draga prijateljica naše župe, gospođa Gordana Krizmanić. U rujnu će Kajtoneri nastupiti i u emisiji „Pjesmom te zovem“, u kojoj će promovirati grad Pregradu i manifestaciju „Branje grojzdja“.

U nedjelju, 20. kolovoza, na terasi samostana nastupili su braća Bat – Dario, Martina i Danijela. Svi su oni polaznici glazbene škole, a svojim koncertom na harmonici, flauti i klarinetu osvojili su srca vinagorske publike.

Manifestacija „Vinagorske ljetne večeri“ nastavlja se i sljedeće nedjelje, 27. kolovoza, kada će na terasi samostana, s početkom u 20 sati, nastupiti Ženski vokalni ansambl „Sotelia“ iz Huma na Sutli. Kao i svake nedjelje, posjetitelji će moći uživati i u ugodnom druženju uz palačinke i piće.

07kol./17

Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti uz ŽVS „Ratkajke“

Ove godine po prvi puta na Vinagori smo obilježili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. U nedjelju, 6. kolovoza, proslavljena je sveta misa za naše branitelje, a zatim je u crkvi Majke Božje Vinagorske održan i prigodni koncert.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježava se u spomen na kraljicu svih bitaka u povijesti Hrvatske, vojno – redarstvenu akciju „Oluja“ u kojoj su, za samo 84 sata, hrvatske vojne i redarstvene snage, s oko 200 tisuća ljudi, oslobodile malo manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno – pravni poredak Hrvatske.

Obitelj Rattkay

Prigodni koncert održao je Ženski vokalni sastav „Ratkajke“, što je ujedno bilo i njegovo prvo službeno predstavljanje pod tim imenom. „Ratkajke“ su osnovane početkom 2017. godine. Sve su one župljanke Župe Vinagora:  Mirjana Gluhak, Melita Hubej, Ivana Lazički, Tamara Lazički, Marijana Pavlinec, Katarina Podhraški i Kristina Podhraški.  Kako same kažu, ono što ih najviše spaja, ljubav je prema pjevanju i prema Majci Božjoj Vinagorskoj, a okupljene u ovaj sastav, dobivaju novu snagu da zajedno rade na kulturnom oživljavanju ovog pomalo uspavanog kraja, koji u sebi krije mnogo potencijala.

A kako je došlo do izbora imena “Ratkajke”? Svi su Vinagorčani, naime, ponosni „ratkajci“, a taj naziv potječe od poznatog plemenitaškog prezimena obitelji Rattkay, koja je živjela na dvoru Veliki Tabor u Desiniću, a odigrala je, moglo bi se reći, ključnu ulogu u povijesti naše Župe Pohoda Blažene Djevice Marije. Naime, u 16. stoljeću, navrh vinagorskog brega stajao je Marijin kip, koji su nazivali Majka Božja Vinagorska. Ubrzo se pronio glas u njegovoj čudotvornosti, a kako je pristizalo sve više hodočasnika, obitelj Rattkay odlučila je sagraditi kapelu i kip Majke Božje staviti u nju. Ubrzo je i kapela postala premala, pa su dograđene dvije pobočne kapele, kapela sv. Valentina i kapela sv. Trojstva. Tako je crkva Majke Božje Vinagorske dobila današnji izgled i veličinu. Kao kapelu desinićke župe, crkvu je posvetio 10. rujna 1713. godine istaknuti član obitelji Rattkay, biskup Adam Benedikt Rattkay.

Domoljubne pjesme

Djevojke su već nastupile na tradicionalnom Božićnom koncertu na Vinagori, na Noći muzeja u Pregradi, a održale su i prigodni program na Cvjetnicu. Za svoje prvo predstavljanje pod imenom ŽVS „Ratkajke“ odabrale su poznate domoljubne narodne pjesme.

Na samom kraju obratile su se prisutnima, zahvalivši im na podršci i istaknuvši kako je ovo je tek početak lijepe glazbene priče koja će dalje pronositi glas o lijepom vinagorskom kraju. Po završetku službenog dijela programa, članice ŽVS-a „Ratkajke“ pripremile su i prigodni domjenak u prostorijama samostana, gdje je nastavljeno veselo druženje uz pjesmu.

05kol./17

Vinagorske ljetne večeri

Ove godine po prvi puta održava se manifestacija “Vinagorske ljetne večeri”. Kroz četiri nedjelje, podno zidina barokne crkve, na terasi samostana, moći ćete uživati u glazbenim izvedbama naših pjevača i svirača. Pozivamo vas da nam se pridružite i pružite podršku našim gostima i izvođačima.

23srp./17

Izašao novi, ljetni broj “Glasnika Majke Božje Vinagorske”

Dragi čitatelji!

Izašao je novi, ljetni broj “Glasnika Majke Božje Vinagorske“, koji vam, kao i uvijek, donosi  pregršt  zanimljivih članaka i vijesti iz našeg Svetišta. Govorimo o prekrasnim vinagorskim oltarima i kipu Majke Božje Vinagorske. U rubrici “Da se ne zaboravi”, sjećamo se vinagorskih tronarica, nezaobilaznih sudionica naših procesija. Nošenjem trona u procesijama, želimo doista istaknutu Blaženu Djevicu Mariju kao našu kraljicu.

Za ove ljetne dane pripremili smo i intervju s mons. Vladom Košićem, sisačkim biskupom koji je na Uskrsni ponedjeljak pohodio Vinagoru i predvodio misno slavlje na III. Zavjetnom hodočašću kuburaša.

Svakako najvažniji i najradosniji događaj bio je dolazak kardinala Josipa Bozanića u našu župu, prilikom kojeg je podijelio sakrament Svete Potvrde te učvrstio našu zajednicu u svakidašnjem življenju vjere.

Od ovog broja uveli smo novu rubriku “Povjesnica”, želeći posvijestiti kakvu bogatu povijest baštinimo, a koliko je malo poznajemo. Ona prati istaknute članove obitelj Rattkay koji su imali važnu povijesnu ulogu za Vinagoru i vinagorsku crkvu te na svjetskoj pozornici u širenju vjere. Ovaj broj posvećen je Nikoli Rattkayju, misionaru u zapadnoj Indiji.

Kratko se osvrćemo na naša sudjelovanja u životu crkve na nacionalnoj razini i prekrasno hodočašće u Svetište bl. Marije Propetog Isusa Petković, na njezin grob u rodno Blato na otoku Korčuli.

Kako se nalazimo u ljetu, godišnjem dobu koje je “rezervirano” za odmor, pokušajmo uz odmor tijela, odmoriti i našu dušu. Neka vam u tome pomogne “Glasnik”, koji vas svojim sadržajem i slikama želi povezati s našom Majkom Božjom Vinagorskom, ma gdje god se nalazili ovog ljeta!

02srp./17

Proslavljeno godišnje proštenje na Vinagori

Na Vinagori smo u nedjelju, 2. srpnja, proslavili svoje godišnje proštenje, Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti. Svečano misno slavlje predvodio je mons. Dragutin Komorčec, koji je na samom početku istaknuo kako je tijekom života imao čast upoznati mnoge svećenike rodom iz vinagorskog kraja.

Mons. Komorčec rodom je iz Mihovljana, koje je također oduvijek obilovalo duhovnim zvanjima.

– Iz vlastitog života spominjem što se dogodilo 13. svibnja 1944. godine u mom rodnom Mihovljanu. Išao sam tada u drugi razred osnovne škole. Imao sam devet godina, bio sam i ministrant i prvopričesnik. Došla je partizanska vojska, razorila nam crkvu, i sve što je moglo gorjeti, izgorjelo je. Danima je trajalo raščišćavanje i na čudo sviju, drveni kip s oltara Majke Božje izvađen je iz ruševina neoštećen, sa svim zvjezdicama, njih 12, na njezinoj glavi. Sada je taj kip ukras naše novoizgrađene crkve u Mihovljanu. Za dvije godine, ja sam nastavio svoje školovanje u sjemeništu. Doma nismo još imali crkvu, ali ja sam krenuo u sjemenište, a za mnom, iz naše mihovljanske župe, krenula su sedamnaestorica koji su također pošli tim putem i postali svećenici. A iduće ćemo godine, ako Bog da, dočekati i osamnaestog svećenika. Zgrade su stradale i porušene su, ali nije stradala vjera – rekao je mons. Komorčec u svojoj propovijedi.

Po završetku svete mise, vjernici su tradicionalno obišli oko oltara Majke Božje Vinagorske, pjevajući marijanske pjesme, a potom su se uputili na terasu samostana, gdje je održano prigodno druženje.

 

29lip./17

Hodočašće u Svetište bl. Marije Propetog Isusa Petković

Župljani župa Marinci i Vinagora hodočastili su u Blato na otoku Korčuli, gdje se nalazi grob bl. Marije Propetog Isusa Petković, koja je preko svojih sestara ostavila neizbrisiv trag u našim župama. Bl. Marija rođena je 10. prosinca 1892. Na poticaj dr. Josipa Marčelića, dubrovačkog biskupa, 4. listopada 1920. godine utemeljila je Družbu Kćeri Milosrđa. Njezine su sestre, nakon pismenih kontakata vinagorskog župnika Ivana Vukine i sestre Marije Propetog Isusa – tadašnje časne majke, 2. siječnja 1935. godine došle na Vinagoru, a kasnije i u Marince.

Svoje putovanje započeli smo u četvrtak, 22. lipnja, rano ujutro. S nama je putovala i s. M. Emila Barbarić, provincijalna predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa, stoga smo cijelim putem mogli slušati najvažnije crtice iz života bl. Marije Propetog Isusa Petković. Po dolasku u Blato, obišli smo rodnu kuću blaženice, a potom se uputili u samostansku kapelicu, gdje smo imali svetu misu i klanjanje. U večernjim satima, jedan dio hodočasnika smjestio se u samostan u Blato, a preostali u samostan na Prižbu.

U petak smo se ponovno okupili u Svetištu, gdje smo obišli sobu blaženice, u kojoj se nalaze njezine osobne stvari. Posebno je dojmljiv mali Isus, lutka koju je u samostan donijela upravo bl. Marija uoči Božića, kako bi razveselila svoje sestre. Dijete Isusa tada je postavila na posebno mjesto u samostanu, a sestre bi se na Badnjak okupile oko njega i molile, iščekujući u zajedništvu radost Božića. Taj običaj uspio se očuvati sve do danas.

Obišli smo i učionicu u kojoj se odigrao jedan vrlo tragičan događaj. Naime, upravo je na tom mjestu iznenada, zbog zastoja srca, u 26. godini, preminula s. M. Adela Petecin, rodom iz Sopota. Posjetili smo i mjesno groblje, gdje je, uz s. Adelu, pokopana i s. M. Darija Hostić.

U večernjim satima, sudjelovali smo na velikoj proslavi svetkovine Presvetog Srca Isusova, koja je započela svečanom procesijom u kojoj kip Srca Isusova nose bratimi iz bratovština Svih Svetih i Sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova. Slavlje je svojom glazbom uveličala i HGU Sv. Vincenca. Misno slavlje u župnoj crkvi Svih Svetih predvodio je vlč. Dragec Gereci, uz koncelebraciju don Željka Kovačevića, dekana Korčulanskog dekanata i župnika župe Svih Svetih – Blato.

Subotnje prijepodne proveli smo obilazeći muzej uz Svetište u kojem je izložena i čestitka djece iz Tabor Grada (Veliki Tabor) nedaleko od Vinagore. Zatim smo posjetili i Vela Luku, prošetali rivom i posjetili crkvu. Poslijepodne smo proveli u ugodnom druženju uz roštilj na Prižbi, gdje je bl. Marija pisala prva pravila za svoju družbu. U večernjim satima pokraj samostanske kapelice, na otvorenom, slavili smo svetu misu.

Posljednjeg dana našeg hodočašća, u Svetištu bl. Marije Propetog Isusa Petkovića, misnim slavljem oprostili smo se od srcu drage blaženice, uputivši joj svoje molitve i najskrovitije misli i obilazeći oko njezina groba.

Ispunjeni radošću i zahvalnošću Bogu za bl. Mariju Propetog Petković i njezine sestre, koje još djeluju u župi Marinci, vratili smo se svojoj svakodnevici, moleći zagovor naše prve  hrvatske blaženice.

04lip./17

Marija Majka Crkve

Dan nakon blagdana Duhova, na Duhovski ponedjeljak, na početku Duhovske osmine, slavimo blagdan Marije – Majke Crkve.
Marija je Majka Crkve, ne kao neko daleko i nedostupno biće, već kao blaga i osjećajna majka, koja se brine za Crkvu Božju i za sve čovječanstvo koje je u hodu prema vječnoj domovini, u zagrljaj Trojedinog Boga.
Marija je prvi plod i najsavršenija slika Crkve. “Združena sa svim ljudima koji trebaju spasenja” – proglašava II. Vatikanski Sabor – Ona je bila “otkupljena na uzvišeniji način u vidu zasluga svoga Sina” (LG 53). Stoga Marija sjaji u očima vjernika kao posve čisti stvor, sva lijepa, sva sveta, kadra da bude Crkvom kako to neće biti ovdje na zemlji nijedan drugi stvor.

Sutra, na Duhovski ponedjeljak, slavit ćemo svetu misu u crkvi Majke Božje Vinagorske u 11.30 sati.

10svi./17

Sakrament prve svete pričesti primilo devetero prvopričesnika

Devetero vinagorskih prvopričesnika primilo je u nedjelju, 7. svibnja, sakrament prve svete pričesti. Radostan je to događaj za mališane, jer se time po prvi puta u životu susreću s velikom tajnom – posvećenim kruhim i vinom koji postaju Tijelo i Krv Kristova.

O toj je tajni u svojoj propovijedi progovorio i vinagorski župnik.

– Dobri pastir svoje je poslanje na zemlji okrunio u dvorani posljednje večere kada je ustanovio svetu misu i pričest, dvije velike tajne kršćanske vjere (i na Golgoti umirući na križu.) Svi znamo što se ondje dogodilo. Dok su jeli, uzeo je kruh, blagoslovio ga, prelomio i dao učenicima da jedu ovim riječima: “Uzmite i jediti od ovoga svi, ovo je moje tijelo koje će se za vas predati“. Isto je tako uzeo i kalež, izrekao molitvu hvale i dao učenicima da iz njega piju, govoreći: “Ovo je moja krv, novoga i vječnoga saveza koja će se proliti za sve vas i sve ljude na oproštenje grijeha“. I još je nadodao: “Ovo činite meni na spomen“. To se događa svaki puta u svetoj misi. Mi vjerujemo Isusovoj riječi. Iako nam pogled, opip i okus govore da je to kruh i vino, vjera nam kaže da je On tu, njegovo tijelo i krv, njegov duh i božanstvo. Zato na dan vaše prve pričesti na osobit način slavimo Isusovu prisutnost u posvećenim darovima kruha i vina koje ćete danas prvi put blagovati, kako je i rečeno nakon vašega krštenja, da ćete „pristupiti k oltaru Gospodnjem, postati sudionici njegova žrtvenog stola i u zboru vjernika Boga ćete Ocem zvati.“ “Blago onima koji su pozvani na gozbu jaganjčevu” govorimo na svakoj svetoj misi. Blago i vama, dragi prvopričesnici, koji ćete sada prvi puta postati dionici Jaganjčeve gozbe, gozbe koja nikada neće prestati, jer euharistija je sakrament životne prisutnosti – rekao je vlč. Gereci.

Prvopričesnici su svoje roditelje i ostale vjernike razveselili prigodnim programom, recitacijama i pjesmama, a cvijećem su nagradili župnika, vjeroučiteljicu i orguljašice, koji su ih pripremali za ovaj veliki dan.

07svi./17

Kardinal Josip Bozanić podijelio sakrament svete potvrde vinagorskim krizmanicima

Krizmanici Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Vinagore, njih 19, imali su posebnu čast i privilegiju da im sakrament svete potvrde podijeli zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.
U crkvi Majke Božje Vinagorske, pozdravili su ga krizmanici i predstavnici roditelja krizmanika, a on se u svojoj propovijedi na poseban način obratio upravo mladima koji pristupanjem ovom sakramentu postaju punoljetni članovi Crkve.

Važnost molitve

– Vi ste danas ovdje da biste primili dar Duha Svetoga. Kada bih vas pitao tko je Duh Sveti, vi biste sigurno rekli da je On treća božanska osoba. Duh Sveti je Bog među nama. Danas, na dan krizme, vi ćete primiti garanciju da će Bog po Duhu Svetome biti uvijek nazočan u vašem životu, i onda kada ste toga svjesni, i onda kada na to zaboravite, i onda kada bježite od Boga jer mislite da vam Božji zakoni smetaju. Biti u zajedništvu s Bogom i živjeti tako svaki dan, to je cilj i svrha života. A kako živjeti u zajedništvu s Bogom? Jedno od najučinkovitijih sredstava svakako je molitva. Molitva nas otvara Bogu koji je prisutan u našem životu, zato obećajte da ćete se svakog dana otvarati Bogu molitvom. Vidjet ćete i osjetiti da će vam taj dan biti blagoslovljen i da ćete, unatoč svim pritiscima koje život nosi, biti duboko u duši mirni – poručio je kardinal Bozanić vinagorskim krizmanicima.

Ponosni na župu i crkvu

Kardinalu su u ime krizmanika i župljana uručeni prigodni pokloni, a on je vjernicima poručio da budu ponosni na svoju župu, svoju crkvu i svoju Majku Božju Vinagorsku.

Ovogodišnji krizmanici: Nika Antolić, Denis Filipčić, Magdalena Ivanjko, Nikolina Kamenski, Renato Kores, Helena Kostanjšek, David Krivec, Antonija Mesiček, Lucija Osrečki, Mario Petecin, Lorena Bosnar, Mateja Dravinec, Lucija Kramar, Ivana Kramar, Valentina Ljubić, David Pavlinec, Kristijan Premužak, Lucija Špiljak, Valentina Vnučec.

02svi./17

Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru

Među 30 tisuća mladih koji su se 29. i 30. travnja 2017. okupili na jubilarnom 10. Susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, bili su i župljani Župa Marinci, Prišlin, Taborsko i Vinagora. Oni su svoje putovanje započeli u noći s petka na subotu, kada su krenuli prema Osijeku, u čijoj su neposrednoj blizini trebali biti smješteni i dočekati nedjelju, kada će se zaputiti prema Vukovaru.

Subotnje jutro bilo je rezervirano za razgled Osijeka, pa su tako posjetili neke od znamenitosti tog grada na Dravi, poput Osječke katedrale, Starog grada te zoološkog vrta.

U poslijepodnevnim satima krenuli su put Tenje, koja je bila njihov domaćin. Ondje su ih, u Župi sv. Ane, raširenih ruku dočekale obitelji koje su odlučile otvoriti im vrata svoga doma, i ugostiti ih na jednu noć. Nakon upoznavanja i ručka u obiteljima, u Pastoralnom centru pripremljen je program koji je započeo svetom misom i klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Naši mladi u programu su sudjelovali zajedno s mladima iz Župe Imotski. Po završetku duhovnog dijela, pripremljena je zakuska, u u večernjim satima zajedno su pogledali film. Potom su se uputili svatko u svoju obitelj na spavanje.

Sljedeći Susret u Zagrebu

U nedjelju ujutro, put prema Vukovaru započeo je zajedničkom molitvom i pjesmom u autobusu. Uslijedilo je okupljanje na vukovarskom Memorijalnom groblju, gdje je već čekalo na tisuće mladih, koji su se nakon molitve uputili prema mjestu središnjeg misnog slavlja. U koloni su, pjevajući duhovne pjesme, prošli pet kilometara do otvorenog prostora dvorca Eltz.

Ondje je mlade pozdravio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je izrazio neizmjerno zadovoljstvo što se 10. Susret hrvatske katoličke mladeži održava upravo u gradu heroju. Osvrnuo se i na geslo ovogodišnjeg Susreta, Krist, nada naša, istaknuvši kako je upravo Vukovar grad nade.

– Vukovar je prošao svoju Golgotu, ali grob je prazan, jer Vukovar živi i dalje. Dobro došli u Vukovar, grad nade – rekao je Penava.

Svečano misno slavlje predvodio je mons. dr. Đuro Hranić, đakovačko – osječki nadbiskup i metropolit, koji se osvrnuo na geslo ovogodišnjeg Susreta. On se u svojoj propovijedi osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj, istaknuvši kako ima mnogo onih koji radi razočarenja u ljude, institucije, politiku te puni gorčine i nezadovoljstva tonu u izolaciju, osamljenost i beznađe ali i drogu, alkoholizam, agresivnost. Također je istaknuo kako geslo ovogodišnjeg Susreta nosi važnu poruku mladima, ali svima onima koji su izgubili vjeru i nadu u bolje sutra.
– Nema i ne može biti blagostanja i napretka ako nema vas koji ste spremni učiti, studirati, marljivo raditi, biti postojani u dobru, odustajati od veze, protekcije, mita i korupcije, od grešnih obrazaca ponašanja i prizemne logike ovoga svijeta i biti zdrava alternativa ovome svijetu – rekao je Hranić.

Okupljenim mladima obratio se i apostolski nuncij u RH, nadbiskup Alessandro D’Errico, koji je prenio poruku pape Franje, a na kraju svete mise objavljeno je i gdje će se Susret Hrvatske katoličke mladeži održati 2020. godine. Veliku čast da bude domaćin, imat će grad Zagreb. Zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Josip Bozanić, zahvalio je domaćinima u Vukovaru, te poželio dobrodošlicu mladima u Zagrebačku nadbiskupiju, izrazivši nadu da će se ondje u još većem broju okupiti za tri godine.

Održan i koncert

Susret u Vukovaru nastavljen je tijekom cijelog poslijepodneva, a velika završnica bio je koncert na kojem su nastupili Alan Hržica, Božja pobjeda, Ivana i Marija Husar, Opća opasnost te gost iznenađenja, Miroslav Škoro.

U kasnim večernjim satima, organiziran je povratak kućama. Dojmovi koje su iz Vukovara ponijeli naši mladi, kako sami kažu, neprocjenjivi su. Srdačna dobrodošlica obitelji koje su ih dočekale u svojim domovima, susret s mladima iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, zajedništvo koje ih je pratilo tijekom čitava dva dana, vrijedno je iskustvo, ali najvažnija od svega svakako je poruka koja ne smije ostati zaboravljena i koju će, ističu, nastojati prenijeti i u svojim župnim zajednicama: “Krist je naša nada”.

OD SRCA HVALA ŽUPLJANIMA ŽUPE SV. ANE TENJA, KOJI SU NAS UGOSTILI I UČINILI DA S OVOG SUSRETA KUĆI PONESEMO SAMO LIJEPE USPOMENE!

20tra./17

Majci Božjoj Vinagorskoj hodočastili članovi 15-ak kuburaških udruga

Uskrsni ponedjeljak članovi 15 kuburaških udruga proveli su na Vinagori, gdje su se okupili na tradicionalnom trećem po redu Zavjetnom hodočašću kuburaša Majci Božjoj Vinagorskoj. Tradicija pucanja u Hrvatskom je zagorju stara gotovo 500 godina, a pet stoljeća Majci Božjoj na slikovit vinagorski breg hodočaste i vjernici iz raznih krajeva Hrvatske i Slovenije.

Kuburaši su se najprije okupili podno zidina barokne crkve, gdje su gromoglasnim pucnjevima označili početak velikog slavlja. Zatim su se uputili do kapelice sv. Barbare, svoje drage zaštitnice, odakle su u velikoj procesiji, zajedno s okupljenim vjernicima, krenuli prema crkvi. Kuburaši, članovi „Kostelske pištole – Keglevićeve straže“ iz Kostela u procesiji su nosili tron Majke Božje Vinagorske. Uz pratnju Vinagorske limene glazbe, bregom su se orile uskrsne pjesme, sve do ulaska u crkvu, gdje je svečano misno slavlje predvodio mons. Vlado Košić, sisački biskup. On je u svojoj propovijedi progovorio o radosti koju Uskrs budi u srcima kršćanskog puka.

– Isus je doista uskrsnuo i mi smo tome svjedoci. I to je jedna novost života. Ovo je blagdan nade i radosti, a međusobno si čestitamo jer želimo da ta novost zahvati sve nas. Okupili smo se na prekrasnoj Vinagori kao apostoli koje je Isus pozvao po ženama. Kada sam bio prvi puta ovdje, prije više od deset godina, rekao sam da je to hrvatska Švicarska. Bog kao da nam i prirodom želi pokazati da je On donositelj života, a ne smrti. No, sva ta ljepota krajolika može biti samo znak unutarnjeg sadržaja koji slavimo za Uskrs – rekao je biskup Košić.

Osvrnuo se i na višestoljetnu tradiciju uskrsnog pucanja, čija je koljevka upravo Hrvatsko zagorje.

– Kada je Isus uskrsnuo, naviješta Evanđelje, dogodio se potres, a tako i nama kuburaši donose potres i pozivaju nas da razmislimo i probudimo se u duši. A zašto nas treba buditi? Da bismo mogli prihvatiti istinu da je Isus Kralj života i da vlada u vijeke vijekova. Isus je danas živ među nama, i to svima nama koji smo ovdje daje neizmjernu snagu – istaknuo je.

S obzirom na to da se žitelji vinagorskog kraja stoljećima utječu svojoj nebeskoj zaštitnici, voljenoj Majci Božjoj Vinagorskoj, koja pruža snagu u danima očaja i tuge, i blagoslivlja u danima beskrajne sreće i životnog zadovoljstva, biskup Košić nije mogao zaobići njezin lik i nezamjenjivu ulogu koju ona ima u čitavom životu Sina Božjeg.

– Djevica Marija s Isusom je proživjela najradosnije trenutke života, ali je čvrsto uz Njega stajala i u onim tamnim trenucima križnog puta i raspeća, kada je njezino srce bilo probodeno mačem neizmjerne žalosti. Marija je živjela taj trenutak teške žalosti, ali je u sebi njegovala vjeru, svjesna da je ono što se njoj čini nemoguće, Bogu moguće. Znala je da Isus ne može biti poražen i upravo je ona među prvima doživjela radost uskrsnuća – rekao je biskup.

Osvrnuo se i na sve brojnije odlaske mladih iz domovine, nastojeći potaknuti vjernike da se mole da i u obiteljima bude prisutna pobjeda života te da se mladi ne boje zasnovati obitelji.

– Molimo za naš hrvatski narod, našu budućnost i ovu župu, da svima nama Isus pokaže put života i pobjede – zaključio je biskup Košić.

Na svečanom misnom slavlju, uz domaćeg župnika vlč. Dragutina Gerecija, sudjelovali su i bivši vinagorski župnici, vlč. Josip Belavić i vlč. Ivan Bogdanović, župnik susjedne Župe sv. Jurja mučenika iz Desinića, vlč. Franjo Mezak, fra Gordan Propadalo iz Klanjca i vlč. Josip Horvat.

Po završetku svete mise, vjernici su tradicionalno obišli oko oltara, a zatim se uputili na prigodno druženje s kuburašima, čiji su pucnjevi tijekom cijelog poslijepodneva odzvanjali vinagorskim bregom.

Majci Božjoj Vinagorskoj hodočastili su članovi sljedećih kuburaških udruga: „Desinićka kubura“, „Stara kubura“ Stipernica, „Sloga“ Stipernica, „Taborska kubura“, „Munja“ Tuhelj, „Sveti Petar“ Brezno, „Kostelska pištola – Keglevićeva straža“, „Sveti Leonard“ Pregrada, „Sveti Vid“ Klenovec, „Složna kubura“ Pregrada, „Sveti Pavao“ Prišlin, „Kubure“ Mala Erpenja, „Sveti Martin“ Sutlanska Poljana, „Ban Toma Erdody“ Kačkovec, „Grof Keglević“ Pregrada i „Vinagorska kubura“, kao i članovi DVD-a Laz.

13tra./17

SVETO VAZMENO TRODNEVLJE

VELIKI ČETVRTAK

Na Veliki četvrtak spominjemo se Kristove posljednje večere i ustanovljenja euharistije. Slavimo Misu večere Gospodnje. Posvećene hostije se, nakon mise, prenose na pokrajnji oltar, a svi ukrasi s oltara se miču. Ogoljeni oltar simbolika je Krista i njegove samoće i ostavljenosti u vrijeme pred smrt. Crkvena zvona tada zazvone posljednji put do vazmenog bdijenja.

VELIKI PETAK

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt; zato se oduvijek i postilo. Toga dana nema svete mise. Svećenik nosi ruho crvene boje: simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka po Ivanu. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se križ, koji se u tri stupnja razotkriva. Slijedi pričest, s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak.

VELIKA SUBOTA

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi vazmeno bdjenje. Vazmeno bdjenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni. Vazmeno bdjenje sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i vazmenim hvalospjevom; službe riječi; krsne službe te euharistijske službe.

09tra./17

Cvjetnica na Vinagori

Svečanom procesijom od kapele sv. Barbare, na Vinagori je započela proslava Cvjetnice – Nedjelje muke Gospodnje, kada se kršćanski puk spominje Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem, prilikom kojeg ga je narod pozdravljao maslinovim i palminim grančicama.

U spomen na taj događaj, vjernici su na blagoslov donijeli grančice, a uz stihove „Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje, Izraelov Kralju, hosana u visini“, uputili su se u crkvu Majke Božje Vinagorske.

Nakon pročitane Muke po Mateju, velečasni je u svojoj propovijedi govorio o tome kako se svaki vjernik u različitim životnim trenucima može prepoznati u svakome od likova iz Evanđelja. Također je progovorio o važnosti pripreme za Uskrs koja će trajati tijekom cijelog nadolazećeg Velikog tjedna, a odrazit će se u skrušenoj molitvi, pokori i prisustvovanju obredima.

U večernjim satima, započeo je prigodni duhovni program. Molila se pobožnost svete krunice, a zatim i pobožnost križnog puta. Križni put sa svijećama održan je u cinktoru crkve, nakon čega su se vjernici zajednički uputili u crkvu Majke Božje Vinagorske, gdje je održan glazbeni dio programa.

Hrvatsku kulturnu baštinu karakterizira bogatstvo korizmenih napjeva, stoga je novoosnovani vinagorski sekstet pripremio kratak program u kojem su izvedene neke od njih. Radilo se o pjesmama posvećenima Mariji, žalosnoj Majci koja stoji pod križem i gleda svoga raspetoga Sina. Stihovima skladbi „Tužnoj Majci“, „Stala Majka pod raspelom“ i „Gorko cvili Marija“, djevojke su dočarale svu njezinu bol, jad i tugu.

Tu je i pjesma „Sedam svetih žalosti“, na kajkavskom narječju, koja opisuje sedam svetih žalosti Majke Marije: prva, kada su Isusa ulovili, druga, kada su Ga vezali, treća, kada su Ga osudili, četvrta, kada su Ga šibali, peta, kada su Ga okrunili, šesta, kada su Ga raspeli i sedma, kada su Ga proboli.

Korizmeni napjevi oduševili su Vinagorčane, koji su ovime na najljepši način ušli u Veliki tjedan, razdoblje pripreme za najveći blagdan kršćanskoga puka, kada će se na uskrsno jutro u vinagorskoj baroknoj crkvi zaoriti usklik „Gospodin slavno uskrsnu, Na ljudsku sreću beskrajnu, On slavno svrši ljuti boj, Od grijeha spasi narod svoj“.

09tra./17

LITURGIJSKI KALENDAR ZA VELIKI TJEDAN

CVJETNICA

Pobožnost sv. krunice i križni put sa svijećama – 19:00

 

VELIKI ČETVRTAK

Misa večere Gospodnje – 20:00

Osobno klanjanje do 24 sata

 

VELIKI PETAK

Služba čitanja i Jutarnja – 8:00

Obred Muke Gospodnje – 20:00

 

VELIKA SUBOTA

Služba čitanja i Jutarnja – 8:00

Pohod Božjem grobu – cijeli dan

Vazmeno bdijenje – 22:00

 

USKRS

Sveta misa i blagoslov jela – 7:00

Sopot – 8:30

Svečana sveta misa – 11:30

 

USKRSNI PONEDJELJAK

Sveta misa – 8:00

Procesija i sveta misa – 11:00

Sveta misa – 18:00

23ožu./17

Hodočašće u Svetište bl. Marije Propetog Isusa Petković

Svetište blažene Marije Propetog Isusa Petković nalazi se u Blatu na Korčuli, u „Kući matici“ družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje. U ovom samostanu, bl. Marija Propetog utemeljila je istoimenu Družbu te je počela svoj redovnički život i djelovanje. Prostori svetišta nalaze se u prizemlju samostana, ispod samostanske kapele „Krista Kralja“. Središnji prostor svetišta je kapela (kripta) bl. Marije Propetog. Uz ove prostore nalazi se muzej posvećen životu i djelu utemeljiteljice. Nakon smrti, Marija Propetog pokopana je na rimskom groblju, a tri godine poslije, njezini su ostaci preneseni u kućnu kapelu te naposljetku u rodno Blato.

Papa Ivan Pavao II. ju je, tijekom trećeg pohoda Hrvatskoj, proglasio blaženom.

Župe Vinagora i Marinci hodočastit će u svetište bl. Marije Propetog od 22. do 25. lipnja. Trošak puta iznosi otprilike 600,00 kn.

Prijaviti se možete u Župnom uredu, najkasnije do 1. lipnja.

23ožu./17

Proglas Godine svetog Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji

Na 330. obljetnicu otkako je Hrvatski sabor jednoglasno izabrao svetog Josipa za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proglasio je u nedjelju, 19. ožujka 2017. Godinu svetog Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije.

Proglasom se ujedno i određuje da posebno žarište te Godine bude Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu u kojem će se moći primiti milost oprosta svakog dana tijekom Godine sv. Josipa. Osim toga, nastavlja Kardinal, neka se posebna pozornost vjernika usmjeri na slavlja i događanja u župama, crkvama i kapelama te u ustanovama i zajednicama kojima je sveti Josip naslovnik. „Na dan slavlja ili posebnoga pastoralnog događaja u tim će se crkvama moći primiti milost oprosta. Taj se oprost proteže i na sve župe Zagrebačke nadbiskupije prigodom slavlja na čast sv. Josipu tijekom te Godine“, stoji u Proglasu.

Kardinal izražava želju da nas u proslavi Godine sv. Josipa vodi divni uzor, blaženi Alojzije Stepinac, veliki štovatelj svetoga Josipa, da bi zajedno s njime ponavljali: „Mi s veseljem možemo danas konstatirati, da štovanje i ljubav prema sv. Josipu nisu jenjali u hrvatskome narodu, nego da rastu iz dana u dan“ (Propovijed na otvorenju župe sv. Josipa, Zagreb, Trešnjevka, 20. lipnja 1937.).

„U otajstvu spasenja sveti je Josip vršio očinsku zadaću prema Isusu i bio je postavljen na čelo Svete Obitelji. Već nam to pokazuje njegovo življenje odnosa s Bogom, Stvoriteljem, ali jednako tako i odnosa prema dvama gorućim pitanjima za čovjeka i narod: pitanje otajstva života i pitanje obitelji“, ističe Kardinal u svome Proglasu, dodajući da je ova Godina prigoda da mi, vjernici Zagrebačke nadbiskupije, dok slavimo njenu Drugu sinodu u poniznosti osluškujući Duha Svetoga te moleći snagu njegovih darova, razmatramo svoj poziv i u njemu živimo po primjeru svetoga Josipa.

Pozvao je da uvijek pred sobom imamo velike nakane Crkve u izravnoj povezanosti i s hrvatskim društvom u kojemu živimo: otvorenost životu koji dolazi od Boga, zaštita najslabijih, uključujući nerođene, briga o obitelji i promicanje obiteljskih vrijednosti, odgoj i skrb za djecu i mlade, nesebičnost i samozatajnost u vršenju službe, zauzetost u pravednosti i milosrđu, briga za potrebite, primjeren odnos prema radu, smirena suočenost s ljudskom smrtnošću.

Na kraju Proglasa Kardinal je pozvao župne zajednice, redovnike i redovnice, te vjernike laike da se tijekom Godine upute na hodočašće u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovac, te najavio da će u Svetištu, u subotu 10. lipnja 2017. godine, predvoditi središnje slavlje proglašene Godine.

„Potičem svakog vjernika i vjernicu da na čast svetom Josipu mole osobno i zajednički u obliku raznih pobožnosti, osobito za obitelji, Domovinu te za našu Crkvu zagrebačku koja je na sinodskom hodu u novosti života“, zaključio je Kardinal.

Godina svetog Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije trajat će do 19. ožujka 2018. godine.

 

14ožu./17

„Budi hrabar i idi na ispovijed!“

Od davnina su vjernici korizmu živjeli kao vrijeme posebno prikladno za pomirenje i dublje ulaženje u vlastito biće, kako bi se ponovno vratili u radost zajedništva s Bogom.

Sakrament pokore i pomirenja izravno izvire iz uskrsnog otajstva. Naime, na sâm dan uskrsnuća, navečer, Gospodin se ukazao učenicima zatvorenima u dvorani Posljednje večere i, nakon što im je uputio pozdrav: „Mir vama!”, dahnuo je na njih i rekao: „Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im” (Iv 20, 21-23). Taj nam ulomak otkriva najdublju dinamiku koja je sadržana u tome sakramentu. Prije svega, činjenicu da oproštenje naših grijeha nije nešto mi možemo sami sebi dati. Ja ne mogu reći: opraštam si grijehe. Oproštenje se traži, traži se od nekog drugog i u ispovijedi molimo Isusa za oproštenje. Nadalje, podsjeća nas da jedino ako dopustimo da se pomirimo u Gospodinu Isusu s Ocem i braćom, možemo biti uistinu u miru. I svi smo to osjetili u srcu kada se idemo ispovijedati, s teretom na duši, pomalo potišteni; a kada primimo Isusovo oproštenje u srcu nam zavlada mir, onaj tako lijepi mir duše koji samo Isus može dati, jedino on.

U slavljenju toga sakramenta, svećenik ne predstavlja samo Boga, već čitavu zajednicu, koja se prepoznaje u krhkosti svakog svog člana, koja ganuto sluša njegovo pokajanje, koja se pomiruje s njim, koja ga hrabri i prati na putu obraćenja i ljudskog i kršćanskog rasta i sazrijevanja. Netko može reći: ja se ispovijedam samo Bogu. Da, ti možeš reći Bogu „oprosti mi” i navesti svoje grijehe, ali smo sagriješili također protiv braće, protiv Crkve. Zato je nužno tražiti oproštenje od Crkve i braće u svećenikovoj osobi. „Ali, velečasni, stid me je…”. I stid je dobar, zdravo je imati i malo stida, jer je zdravo stidjeti se. Stid je dobar, jer zahvaljujući tome, postajemo ponizniji, a svećenik prima s ljubavlju i nježnošću tu ispovijed i oprašta u Božje ime. I sa čisto ljudskog gledišta, da bi si dali oduška, dobro je reći svećeniku te stvari, koje me toliko opterećuju u mom srcu. I čovjek osjeti da daje oduška svome bolu, pred Bogom, Crkvom, bratom. Ne smijemo se bojati ispovijedi! Kada pojedinac stoji u redu za ispovijed, osjeća sve te stvari, pa i stid, ali zatim kada ispovijed završi, izlazi slobodan, velik, lijep, slobodan od grijeha, čist, sretan. To je ljepota ispovijedi! Želio bih vas pitati – ali ne govorite to naglas, neka svatko odgovori u svom srcu – kada si se zadnji put ispovjedio, kada si se zadnji put ispovijedala? I ako je prošlo puno vremena, ne gubi više ni dana, idi, jer svećenik će biti dobar. Ondje je Isus, a Isus je bolji od svećenika, Isus te prima, prima te s velikom ljubavlju. Budi hrabar i idi na ispovijed! (IKA)

Korizmena ispovijed u našoj župi bit će u nedjelju, 19. ožujka:

VINAGORA – 15 sati

SOPOT – 15 sati

01ožu./17

Čista srijeda – Pepelnica

Započela je korizma, četrdesetodnevno razdoblje koje pred kršćane stavlja poseban izazov – potiče ih da se u zajedništvu s drugim vjernicima priprave za slavlje spomena vlastitog krštenja u vazmenoj noći, postom, molitvom i djelima ljubavi.

Večeras smo u crkvi Majke Božje Vinagorske imali obred pepeljenja, kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs.

Pepeo označava ozbiljnost i pokoru te nadu u uskrsnuće, a dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanje pepela na Čistu srijedu svojevrsni je podsjetnik na Kristovu patnju i odraz vjernikove spremnosti na sudjelovanje u djeliću te patnje, što će iskazati svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti tijekom korizme, kao što su križni put, žalosna otajstva krunice, krunica božanskog milosrđa, molitva predanja pred križem te pokajnički psalmi.

Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava i pokoru i spremnost na novi život, a upravo nas na to podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte Evanđelju”, dok nas formula starijih obrednika (“Sjeti se, čovječe…”) podsjeća na našu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se u punoj poniznosti podložimo Bogu, svome Stvoritelju.

Korizma obuhvaća šest nedjelja, a u tradiciji hrvatskog naroda, svaka od njih ima i neko ime, pa se tako prva nedjelja naziva Čista, jer dolazi odmah iza Čiste srijede, druga nedjelja je Pačista, jer je još čišća od one prethodne, treća je Bezimena, jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema muci Isusovoj, četvrta je Sredoposna, jer se nalazi na polovici korizmenog posta, peta je Gluha, jer bi se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi, kako bi crkva izgledala što jednostavnije ususret danima koji dolaze: danima muke, smrti i uskrsnuća Gopodnjega, a posljednja korizmena nedjelja je Cvjetna nedjelja ili Cvjetnica, koju obilježava čitanje ili pjevanje Muke Gospodnje, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama, u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem.

 

01ožu./17

Započeli smo korizmu

Kao što je zabilježeno u broju “Glasnika Majke Božje Vinagorske” koji je izašao 10. veljače 1934. godine, večer uoči Pepelnice “u po noći zvoni veliko zvono u znak da počima korizma“.
Zvono crkve Majke Božje Vinagorske, po uzoru na tu dugogodišnju tradiciju, oglasilo se i noćas, točno u ponoć, da bi sve naše župljane podsjetilo kako počinje KORIZMA, vrijeme posta, pokore i molitve, u kojoj smo posebno pozvani na sabranost, skrušenost i približavanje Bogu, našem Stvor
itelju, kako bismo se kroz 40 dana istinski pripremili za proslavu Uskrsa.

Posveti post naš korizmen,Isus_Krist_Pravednik
O Pokorniče Isuse!
Ti post taj sveti naredi
Na spasenje svim ljudima.

Pomozi svoju Crkvu ti,
Obdari nas obraćenjem
I iznutra nas očisti,
Operi nas od grijeha svih.

Svu prošlost grešnu briši nam
Po svojoj blagoj milosti.
Budućnost nam blagoslivljaj
Da dobrim djelom urodi.

Nek ovo vrijeme obnovno,
Za obraćenje pogodno,
I um i srce pripremi
Za skora slavlja vazmena.

Nek cio ti se klanja svijet,
Dobrote puna Trojice,
A nas nek milost obnovi,
Da novu pjesmu pjevamo. Amen.

DANAS JE ZAPOVIJEDANI POST I NEMRS

Zakon NEMRSA obvezuje one koji su navršili četrnaest godina života.
Zakon POSTA obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života (kan. 1252 ZKP).
20velj./17

Valentinovsko proštenje

U utorak, 14. veljače, u crkvi Majke Božje Vinagorske proslavili smo tradicionalno valentinovsko proštenje. Uz vinagorskog, na svetoj misi sudjelovali su i desinićki župnik, vlč. Franjo Mezak, i pregradski župnik, vlč. Ivan Mikec, koji je predvodio misno slavlje. U svojoj propovijedi, vlč. Mikec govorio je o ljubavi, ljubavi prema Bogu, koja je mučenike poput sv. Valentina stajala života, ali ih je i odvela putem svetosti.

– Sveti Valentin nije se bojao pred carem posvjedočiti vjeru u Isusa Krista. Nije se bojao priznati vjeru u čovjeka koji je umro i uskrsnuo za naše spasenje. Bio je spreman na mučeničku smrt, što se i dogodilo, i zauvijek svoj život zapečatio mučeničkom smrću, da posvjedoči svojim suvremenicima, što to znači za Krista živjeti, za Krista trpjeti, i za Krista umrijeti. Možda se neki kršćanin, da bi spasio svoj život, poklonio pred poganskim božanstvima, ali sv. Valentin znao je da ga ništa ne može rastaviti od ljubavi Kristove, kako lijepo nabraja sv. Pavao. Što će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Progonstva? Ratovi? Glad i siromaštvo?  Sve nas je to ojačalo, kao i brojne kršćane, baš kao i sv. Valentina – istaknuo je vlč. Mikec.

 

 

09velj./17

Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru

Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) održat će se 29. i 30. travnja 2017. godine u Vukovaru pod geslom „Krist, nada naša.“ U trenucima koji nisu uvijek lijepi i veseli i mnogi mlade nalaze se pred različitim izazovima, posebno nezaposlenosti i besperspektivnosti, mladima se želi dati drugačiji pogled na mnoge stvarnosti koje su dijelom našeg vjerničkog i društvenog života. Poticajnim geslom žele se usmjeriti nadanja mladih prema Onome koji je nada svih nas vjernika, a to je sam Gospodin. Također, želi ih se potaknuti da nada za njih ne predstavlja nekakvu pasivnu stvarnost, iščekivanje, već proaktivnu stvarnost u kojoj smo kao društveni čimbenici i vjernici pozvani djelovati i svojim djelovanjem promijeniti najrazličitije društvene situacije u kojima se nalazimo, a koje prepoznajemo kao loše i koje nas koče na putu razvoja, kako osobnoga tako i zajedničkoga.

Prijaviti se možete u župnom uredu ili nakon mise, zaključno do 19. veljače.

Za prijavu su potrebni sljedeći podaci: ime i prezime, spol, datum rođenja, veličina majice, mobitel/telefon, e-mail, mjesto, župa.

Trošak puta i kotizacija za Susret iznose 130 kuna.

27sij./17

Obraćenje sv. Pavla – proštenje u Sopotu

U srijedu, 25. siječnja, proslavili smo tradicionalno proštenje u Sopotu, blagdan Obraćenja sv. Pavla apostola. Svečano misno slavlje okupilo je veliki broj vjernika, koji su ispunili kapelu sv. Mihaela. Pavlovo je, uz svetkovinu sv. Mihaela, jedan od najvažnijih dana u životu Sopotljanaca, a dugi niz godina na Pavlovo je sopotsku kapelu pohodio i pokojni biskup Marko Culej. U svojoj propovijedi, vlč. je govorio o životu prije i poslije obraćenja sv. Pavla.

Svetu misu, zajedno sa svojim sumještanima, slavila je i naša najstarija župljanka, baka Magda Karažija, koja je prije nepuna dva tjedna proslavila stoti rođendan. Povodom Pavlova, u ime župe Vinagora, poklonjena joj monografija „Vinagora i okolica“.

Po završetku svete mise, vjernici su se zadržali na prigodnom druženju uz jelo i piće koje su pripremili mještani Sopota, Pavlovca i Višnjevca.

17sij./17

Baka Magda Karažija iz Sopota proslavila svoj stoti rođendan

Naša župljanka Magda Karažija iz Sopota, u ponedjeljak, 16. siječnja, proslavila je svoj stoti rođendan, a tim povodom dan prije u Područnoj školi Sopot organizirano je prigodno slavlje za obitelj i prijatelje bake Magde, koja ima šestero djece, 11-ero unučadi i 12-ero praunučadi.

Baka Magda na poklon je dobila nekoliko torti, buketa cvijeća, i puno, puno dobrih želja. Sa svojom obitelji, prijateljima i uzvanicima, zapjevala je i nazdravila.

U ime obitelji, prisutnima se obratio najstariji sin, 76-godišnji Vjekoslav Karažija, koji je zahvalio na organizaciji slavlja te poželio da se obitelj ponovno okupi i za 101. rođendan.

Baka Magda rođena je 16. siječnja 1917. godine u Mihovljanu. U Sopot se doselila 40-ih godina, nakon udaje za Sopotljanca Josipa Karažiju. Iako je njezin život obilježio mukotrpni rad na selu i briga za mnogobrojnu obitelj, ova simpatična starica nikad nije klonula duhom. Danas, u svojoj dubokoj starosti, kaže kako je pronašla svoj mir, a zadržala je optimizam, vitalnost i životnu radost. Svake se večeri obavezno pomoli Bogu, ne zamara se crnim mislima i kaže: “Neka bude volja Božja… “

02sij./17

Božićni broj “Glasnika Majke Božje Vinagorske”

Proslavili smo najradosniji blagdan kršćanskoga puka, Božić, kojemu su prethodila četiri tjedna pripreme tijekom vremena došašća. Na Vinagori smo se pripremali kroz četiri subote, u sklopu manifestacije “Advent na Vinagori”, na kojoj su posjetitelji mogli uživati u bogatom kulturom i vjerskom programu.

Vrijeme radosnog iščekivanja obilježile su i mise zornice, koje smo redovito slavili od ponedjeljka do subote u Sopotu, te nedjeljom na Vinagori. O, kako su radosni susreti s Gospodinom u ranim jutarnjim satima, a prepoznao je to lijepi broj vjernika koji je sudjelovao na ovim misnim slavljima.

Povodom proslave Božića, izašao je i novi broj “Glasnika Majke Božje Vinagorske”, u kojem možete čitati o susretu s Gospodinom u jaslama, saznati ponešto o proslavi polnoćke u susjednoj župi Taborsko, a objavljen je i raspored blagoslova obitelji. Ovaj broj donosi i priču o sopotskim trikraljskim zvjezdarima, koji već gotovo 60 godina njeguju običaj obilaženja obitelji večer uoči Tri kralja. S obzirom da smo ušli u novu 2017. godinu, možete čitati i o radovima koji su provedeni u protekloj godini. Donosimo i kratku reportažu s otvorenja II. sinode Zagrebačke nadbiskupije, kao i pregled najvažnijih događanja iz susjednih župa.

Ponovno pokretanje “Glasnika”, nakon što je njegovo izlaženje naglo prekinuto 1945. godine, odlaskom vlč. Ivana Vukine, jedan je od naših najznačajnijih projekata. U njegov nastanak utkano je mnogo truda, ali i mnogo ljubavi, iako znamo da njegova vrijednost možda još nije do kraja prepoznata. No, isto kao što su “Glasnici” vlč. Ivana Vukine za nas danas neizbrisivi svjedok vremena koje je prošlo, najslavnijeg vremena u povijesti Vinagore, tako će i naši “Glasnici”, nadamo se, jednog dana, za 50, 100 ili 200 godina, nekome drugome oživljavati duh ovih vremena, vremena u kojima smo živjeli i stvarali upravo mi. I zato, dok god imamo snage i dobre volje, ma koliko nam bilo teško, potrudit ćemo se pronaći sredstva da bi naš “Glasnik” mogao u tisak, a potom i u vaše domove, čvrsto vjerujući u Božju providnost, i u vas, dobre ljude, koji nam uvijek pomažete.

“Glasnik Majke Božje Vinagorske” možete uzeti u našoj župnoj crkvi na Vinagori, kao i u kapeli u Sopotu. Ponesite ga svojim kućama, starima, osamljenima i bolesnima. Neka i oni, barem preko pisane riječi, osjete duh zajedništva.

02sij./17

Tradicionalni Božićni koncert na Vinagori

U ispunjenoj crkvi Majke Božje Vinagorske, na Novu je godinu održan tradicionalni Božićni koncert. Uz domaćine, vinagorski župni zbor, uveličali su ga i dragi gosti – zbor “Zvončići” iz Pregrade, sestre Dora i Nikolina Topolovec iz Laza, sestre Kristina i Katarina Podhraški iz Vinagore te brat i sestra Luka i Sandra Halužan iz Desinića. Svojim izvedbama božićnih pjesama, izvođači su oduševili vinagorsku publiku.

U sklopu koncerta, održana je i promocija pjesme naše župljanke Milene Kostanjšek, “Majko Božja Vinagorska”. Radi se o vrijednom umjetničkom djelu za koje je glazbu i stihove napisala M. Kostanjšek, a aranžirali su ga Dijana Stefanović i  Vinko Krištić. Gospođa Konstanjšek tom je prigodom izrekla želju da se pjesma pjeva na vinagorskim proštenjima tijekom cijele godine.

Svi izvođači na kraju koncerta zajednički su zapjevali pjesmu “Narodi nam se”. Na terasi samostana održano je prigodno druženje uz kuhano vino i čaj, a posjetitelji su uživali i u novogodišnjem vatrometu.