Crkva Marije od pohoda – Vinagorska župna crkva
Za svaki zagorski kraj nađe se ljudi koji kažu da je taj i taj najljepši, no ovaj pregradski, gdje se zapadno od Pregrade uvrh brijega smjestila Vinagora moguće je ipak najljepši. Pogled odavle nezaboravan je. Utiskuju nam se u pamćenje plavetni lanci planina na horizontu, zeleni bregovi i zaseoci u bližem planu, a na strmim kosinama podno nas vinogradi, vinogradi s po kojom starom kleti. Upravo ovdje uvrh brda na koti 404 ostvaren je najambiciozniji pothvat ovoga kraja u doba baroka. Jednobrodnoj Crkvi sv. Marije od Pohoda prilazi se s dvije strane stubama. Uz poligonalno je svetište sakristija; uz lađu s obje strane su poligonalne pobočne kapele koje tvore tlocrt u obliku križa, a uz glavno pročelje toranj u gornjem dijelu oktogonalan, a pokriven kapom s otvorenom lanternom. Zbog malog prostora uvrh brijega oko crkve se tijesno priljubio cinktor s unutarnjim
 |
 |
arkadama i s kapelama sv. Roka i sv. Florijana. One su u obliku cilindričnih kula, tako da čitav sklop djeluje kao utvrđenje. U cinktoru je jedan seljak svojevremeno naslikao niz scena s čudesima. Na krovovima su crkve križevi i znakovi od krasno kovanog željeza. Tik do crkvenog sklopa je jednokatna župna kurija, a uza zid cinktora vertikala jablana.
U svetištu su slike iz g. 1768, koje dopunjuju kompoziciju glavnog oltara. Kameni pod je iz g. 1850, a grobnica Stephana Zagvozde iz g. 1826, te nadgrobna ploča iz g. 1846. Kamena škropionica ima motiv kriške. Crkveni je namještaj uglavnom iz doba baroka i klasicizma.
 |
 |
Glavni oltar tektonskog tipa iz vremena oko g. 1770, s flankirungima osim baroknih kipova i vaza ima i gotički kip Madone s djetetom Isusom iz vremena oko g. 1500 - 1510. Uz stijenu, s trijumfalnim lukom ukoso, smještena su dva oltara kasnobaroknog tipa Sviju svetih i Sv. Tri Kralja. Nastali su između g. 1830. i 1840. Imadu već klasicističke motive.
 |
 |
U desnoj pobočnoj je kapeli barokni oltar sv. Valentina i istovjetnog tipa u lijevoj kapeli oltar sv. Trojstva, oba iz vremena oko 1779. Propovjedaonica s klasicističkim girlandama nastala je oko g. 1805. U sakristiji je barokni ormar s lijepo profiliranim ukladama. Iz 19. su st. krstionica s grupom krštenja Kristova i kip procesijske Madone. Barokne oznake imadu još: kip uskrslog Krista, oltarni svijećnjaci, također i s rokoko motivima, te kvaka i ključ sakristijskih vratiju. Orgulje su od J. Brandla iz Maribora (op. 53). Luster neobična oblika od brončanog lišća nalik na paprat ili palme nabavljen je iz Beča g. 1911.
 |
 |
 |
Od zlatarskih predmeta postoji rokoko relikvijar sv. Križa. Szabo je bio zapazio zavjetnu sliku sa seljacima u iščezloj narodnoj nošnji, a zapisao ova zvona s latinskim natpisima: DNI JESV CHRISTI ZV LAIBACH GOSS MICH- ELIAS SAMBRACK A.D. 1607, zatim MARIA MATER DEI ORA PRO NOBIS. CONRADVS SCHNEIDER FVDIT ME CILLIAE ANNO 1716. i natpis na trećem zvonu: JESVS NAZARENVS REX IUDAEORVM ANNO 1773 CASPAR BALTHASAR SCHNEIDER CILLIAE ME FVDIT, pa su, prema tome, dva zvona salivena od celjskih majstora K. I K.B. Schneidera, a jedan je zvon iz Ljubljane od I. Sambrake.