VELIKI ČETVRTAK

Na Veliki četvrtak spominjemo se Kristove posljednje večere i ustanovljenja euharistije. Slavimo Misu večere Gospodnje. Posvećene hostije se, nakon mise, prenose na pokrajnji oltar, a svi ukrasi s oltara se miču. Ogoljeni oltar simbolika je Krista i njegove samoće i ostavljenosti u vrijeme pred smrt. Crkvena zvona tada zazvone posljednji put do vazmenog bdijenja.

VELIKI PETAK

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt; zato se oduvijek i postilo. Toga dana nema svete mise. Svećenik nosi ruho crvene boje: simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka po Ivanu. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se križ, koji se u tri stupnja razotkriva. Slijedi pričest, s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak.

VELIKA SUBOTA

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi vazmeno bdjenje. Vazmeno bdjenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni. Vazmeno bdjenje sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i vazmenim hvalospjevom; službe riječi; krsne službe te euharistijske službe.